Pojmovnik

Rječnik astronomskih pojmova koje koristimo u člancima i alatima. Pojmovi su poredani abecedno; na svaki možete linkati izravno.

Afel: Točka na putanji planeta ili kometa u kojoj je najdalje od Sunca. Zemlja je u afelu početkom srpnja, oko 152 milijuna kilometara od Sunca. Suprotno je perihel.
Albedo: Udio svjetlosti koji neko tijelo odbija. Svježi snijeg ima albedo oko 0,8, Mjesec u prosjeku oko 0,12, pa je Mjesečevo tlo zapravo tamno kao asfalt.
Apogej: Točka Mjesečeve putanje (ili putanje umjetnog satelita) u kojoj je najdalje od Zemlje. Mjesec je u apogeju udaljen oko 405 000 km. Suprotno je perigej.
Asterizam: Uočljiv uzorak zvijezda koji nije službeno zviježđe, nego dio jednog ili više zviježđa. Najpoznatiji su Velika kola, dio zviježđa Veliki medvjed.
Astronomska jedinica (AJ): Prosječna udaljenost Zemlje od Sunca, točno 149 597 870,7 km. Koristi se za udaljenosti unutar Sunčevog sustava: Jupiter je od Sunca udaljen oko 5,2 AJ.
Azimut: Smjer na obzoru mjeren u stupnjevima od sjevera prema istoku: sjever je 0°, istok 90°, jug 180°, zapad 270°.
Bortleova ljestvica: Ljestvica od 1 do 9 kojom se opisuje tama noćnog neba. Razred 1 je savršeno tamno nebo daleko od naselja, a razred 9 središte velikog grada u kojem se vidi tek desetak zvijezda.
Crna rupa: Područje prostora u kojem je gravitacija toliko jaka da iz njega ništa, ni svjetlost, ne može pobjeći. Nastaje urušavanjem jezgre vrlo masivne zvijezde, a supermasivne crne rupe nalaze se u središtima galaksija.
Egzoplanet: Planet koji kruži oko neke druge zvijezde, a ne oko Sunca. Do danas ih je potvrđeno više od šest tisuća.
Ekliptika: Prividna godišnja putanja Sunca među zvijezdama, odnosno projekcija ravnine Zemljine putanje na nebo. Planeti i Mjesec uvijek su blizu ekliptike, a zviježđa kroz koja ona prolazi zovemo zviježđima zodijaka.
Ekvinocij: Trenutak kad Sunce prelazi nebeski ekvator, oko 20. ožujka i 22. ili 23. rujna. Dan i noć tada traju približno jednako dugo.
Elongacija: Kutna udaljenost planeta od Sunca gledano sa Zemlje. Merkur i Venera najbolje se vide oko najveće elongacije, kad su najdalje od Sunca na nebu.
Galaksija: Golem sustav zvijezda, plina, prašine i tamne tvari povezan gravitacijom. Naša galaksija, Mliječni put, ima između 100 i 400 milijardi zvijezda.
Komet: Malo tijelo od leda i prašine koje se, kad se približi Suncu, zagrijava i razvija maglovitu komu i rep usmjeren od Sunca.
Konjunkcija: Prividno približavanje dvaju nebeskih tijela na nebu, primjerice Mjeseca i planeta. Tijela su zapravo vrlo udaljena jedno od drugog, samo su gledana sa Zemlje u istom smjeru.
Libracija: Prividno “njihanje” Mjeseca zbog kojeg sa Zemlje tijekom vremena vidimo oko 59 % njegove površine, a ne samo polovicu.
Maglica: Oblak plina i prašine u svemiru. U nekim maglicama nastaju nove zvijezde, a neke su ostaci umirućih zvijezda.
Magnituda: Mjera prividnog sjaja nebeskog tijela. Što je broj manji, tijelo je sjajnije: Venera može imati magnitudu −4,8, Sirius −1,5, a najslabije zvijezde vidljive golim okom oko +6.
Meteor, meteoroid i meteorit: Meteoroid je komadić stijene ili prašine u svemiru. Kad uleti u atmosferu i zasvijetli, to je meteor (zvijezda padalica). Ako dio preživi i padne na tlo, zovemo ga meteorit.
Mjesečeve mijene: Promjene izgleda Mjeseca tijekom mjeseca, od mlađaka preko prve četvrti i punog Mjeseca do zadnje četvrti. Ciklus traje prosječno 29,53 dana.
Neutronska zvijezda: Iznimno gust ostatak eksplozije masivne zvijezde. Ima masu veću od Sunčeve stisnutu u kuglu promjera dvadesetak kilometara.
Opozicija: Položaj vanjskog planeta (Marsa, Jupitera, Saturna…) nasuprot Suncu gledano sa Zemlje. Planet je tada najbliži i najsjajniji te je iznad obzora cijelu noć.
Parsek: Jedinica udaljenosti od oko 3,26 svjetlosnih godina. Koriste je astronomi za udaljenosti zvijezda i galaksija.
Perigej: Točka Mjesečeve putanje u kojoj je najbliže Zemlji, oko 363 000 km. Pun Mjesec blizu perigeja mediji zovu supermjesec.
Perihel: Točka putanje planeta ili kometa u kojoj je najbliže Suncu. Zemlja je u perihelu početkom siječnja, oko 147 milijuna kilometara od Sunca.
Radijant: Točka na nebu iz koje prividno izviru meteori jedne meteorske kiše. Po zviježđu u kojem se nalazi kiša dobiva ime, primjerice Perzeidi po Perzeju.
Retrogradno gibanje: Prividno kretanje planeta unatrag među zvijezdama, koje nastaje kad ga Zemlja na unutarnjoj stazi “prestigne”. Planet se pritom zapravo ne vraća.
Solsticij: Trenutak kad je Sunce najsjevernije ili najjužnije na nebu. Ljetni solsticij oko 21. lipnja donosi najduži dan, a zimski oko 21. prosinca najkraći.
Sumrak: Razdoblje nakon zalaska Sunca. Građanski sumrak traje dok je Sunce do 6° ispod obzora, nautički do 12°, a astronomski do 18°. Nakon toga nastupa potpuni mrak.
Supernova: Silovita eksplozija zvijezde na kraju života, koja na kratko može zasjati jače od cijele galaksije. Iza nje ostaje neutronska zvijezda ili crna rupa.
Svjetlosna godina: Udaljenost koju svjetlost prijeđe u jednoj godini, oko 9,46 bilijuna kilometara. Najbliža zvijezda nakon Sunca, Proxima Centauri, udaljena je 4,24 svjetlosne godine.
Svjetlosno onečišćenje: Umjetna rasvjeta koja osvjetljava noćno nebo i skriva zvijezde. Zbog njega većina stanovnika gradova nikad nije vidjela Mliječni put.
Terminator: Granica između osvijetljenog i tamnog dijela Mjeseca ili planeta. Uz terminator krateri bacaju duge sjene pa je to najljepši dio Mjeseca za promatranje teleskopom.
Zenit: Točka na nebu točno iznad promatrača, 90° iznad obzora.
ZHR: Zenitna satna frekvencija: broj meteora koji bi promatrač vidio u sat vremena pod savršeno tamnim nebom, s radijantom u zenitu. U stvarnosti se vidi manje.
Zviježđa zodijaka: Zviježđa kroz koja prolazi ekliptika. Uz dvanaest poznatih, Sunce prolazi i kroz trinaesto, Zmijonosca. Astronomski zodijak nema veze s astrologijom.
Zviježđe: Jedno od 88 službeno određenih područja neba koje je 1922. utvrdila Međunarodna astronomska unija. Zvijezde u zviježđu najčešće nisu stvarno povezane, nego su samo u istom smjeru.