ISS: kako golim okom vidjeti Međunarodnu svemirsku postaju

Međunarodna svemirska postaja (ISS) najveći je objekt koji su ljudi postavili u svemir, a možete je vidjeti golim okom i iz središta grada. Na nebu izgleda kao vrlo sjajna zvijezda koja nekoliko minuta mirno klizi preko neba, bez treptanja i bez zvuka. U tom trenutku u njoj žive i rade astronauti, 400 kilometara iznad vas. U ovom vodiču saznajte kada se ISS vidi iz Hrvatske, kako je prepoznati i kako pronaći sljedeći prelet iznad svog grada.

Kada se ISS vidi iz Hrvatske?

ISS ne svijetli sama, nego odbija sunčevu svjetlost svojim golemim solarnim panelima. Zato je vidimo samo kada je kod nas mrak, a postaja, visoko gore, još obasjana Suncem. To je najčešće u prvih sat ili dva nakon zalaska Sunca i u sat ili dva prije izlaska. Usred noći postaja je u Zemljinoj sjeni i ne vidi se, osim ljeti: oko ljetnog solsticija Sunce se na visini orbite ne spušta duboko ispod obzora, pa je ISS ponekad vidljiva i nekoliko puta u istoj noći.

Putanja ISS-a nagnuta je 51,6° prema ekvatoru, pa postaja prelijeće sva područja između 51,6° sjeverne i južne širine, uključujući cijelu Hrvatsku. Ipak, preleti se ne vide svaki dan. Ravnina orbite polako se zakreće, pa se izmjenjuju razdoblja od nekoliko tjedana s mnogo večernjih ili jutarnjih preleta i razdoblja bez njih.

Točna vremena preleta za Zagreb, Split, Rijeku i Osijek izračunavamo dvaput na dan iz najnovijih podataka o orbiti i prikazujemo na stranici ISS iznad Hrvatske. Za svaki prelet piše kada počinje, s koje strane neba dolazi, koliko se visoko penje, gdje nestaje i koliko će biti sjajan.

Kako prepoznati ISS na nebu

• Vrlo je sjajna. U dobrim preletima sjajnija je od svih zvijezda i od Jupitera. Samo je Venera sjajnija.
• Kreće se mirno i ravnomjerno, uvijek otprilike od zapada prema istoku: sa sjeverozapada, zapada ili jugozapada prema sjeveroistoku, istoku ili jugoistoku. Avion je sporiji, trepće crvenim i bijelim svjetlima i čuje se.
• Prelet traje nekoliko minuta, do najviše šest ili sedam, ako postaja prolazi gotovo iznad glave.
• Često nestaje usred neba. Kad ISS uđe u Zemljinu sjenu, nekoliko sekundi postaje narančasta, a zatim se ugasi, iako je i dalje iznad obzora. To je jedan od najljepših trenutaka preleta.

Kako pratiti prelet

1. Na stranici ISS iznad Hrvatske odaberite grad i pronađite prelet s velikom najvećom visinom. Preleti visoki više od 40° najljepši su, a oni ispod 20° vuku se nisko nad obzorom.
2. Izađite van nekoliko minuta ranije i okrenite se prema strani neba s koje postaja dolazi.
3. Kad je ugledate, samo je pratite pogledom. Pokušajte i dalekozorom: pri dobrom preletu i mirnoj ruci nazire se izdužen oblik.

Vremena preleta za vaš grad vrijede i za okolicu u krugu od pedesetak kilometara, uz razliku od najviše minutu ili dvije. Što ste dalje, to se više mijenjaju visina i smjer.

Kako fotografirati ISS

Za fotografiju preleta dovoljni su stativ i fotoaparat ili mobitel s ručnim postavkama. Kadrirajte dio neba kojim će postaja proći, postavite ekspoziciju od 10 do 30 sekundi i ISO od 400 do 800. Na snimci će ISS ostaviti svijetlu, ravnu crtu preko zvijezda. Uz više uzastopnih snimaka može se dobiti trag preko cijelog neba.

Život na postaji

Na ISS-u obično boravi sedam astronauta iz SAD-a, Rusije, Europe, Japana, Kanade i drugih zemalja. Za njih Sunce izlazi i zalazi 16 puta na dan. Postaja leti kroz termosferu, sloj atmosfere u kojem je zrak toliko rijedak da se smatra svemirom, ali ipak dovoljno gust da je postupno usporava, pa je povremeno treba podići motorima. Kroz koje slojeve zraka prolazimo do svemira, pročitajte u članku Slojevi atmosfere na Znanost.hr.

Prema sadašnjim planovima ISS bi trebala raditi do 2030. godine, a zatim će je kontrolirano spustiti u Tihi ocean. Do tada je vrijedi pogledati što češće.

Česta pitanja

Mogu li se vidjeti i drugi sateliti?

Mogu. U tamnoj noći svakih nekoliko minuta prođe neki satelit, kao slaba zvjezdica koja se polako kreće. Iz Hrvatske je vidljiva i kineska svemirska postaja Tiangong, nešto slabija od ISS-a. Neposredno nakon lansiranja Starlink sateliti putuju u nizu, kao „vlak” svjetala.

Zašto ISS ne vidim svake večeri?

Zato što svaki dan prolazi drugim putem i u drugo doba, a vidi se samo kada je postaja obasjana, a vaše nebo tamno. Na stranici ISS iznad Hrvatske uvijek piše kada je sljedeći vidljivi prelet.

Može li se ISS vidjeti danju?

Praktično ne. Na danjem nebu nije dovoljno sjajna, osim u rijetkim trenucima kad se sunčeva svjetlost izravno odbije od panela, a i tada samo nakratko.

Preleti se računaju iz podataka o orbiti (TLE) koje objavljuje CelesTrak. Izvori: NASA (International Space Station), ESA.