Saturn i njegovi prstenovi
Kada je Saturn vidljiv iz Hrvatske, zašto mu se prstenovi otvaraju i zatvaraju i što se vidi malim teleskopom.
Saturn je planet koji ljudi najčešće pamte iz prvog pogleda kroz teleskop. Golim okom je samo mirna žućkasta točka, ali već s povećanjem od tridesetak puta pokazuju se prstenovi, i to tako oštro da mnogi promatrači u prvi mah misle da gledaju naljepnicu na leći. Ovdje saznajte kada je Saturn vidljiv s neba nad Hrvatskom, zašto mu se prstenovi iz godine u godinu „otvaraju” i zatvaraju te što se krije u njegovoj obitelji od više od 270 mjeseci.
Saturn u brojkama
| Promjer na ekvatoru | 120 536 km (9,5 Zemljinih) |
|---|---|
| Prosječna udaljenost od Sunca | 1,43 milijarde km (9,6 AJ) |
| Godina | 29,4 zemaljske godine |
| Dan | oko 10 sati i 33 minute |
| Gustoća | 0,69 g/cm³, manja od vode |
| Promjer glavnih prstenova | oko 270 000 km |
| Mjeseci | više od 270 potvrđenih |
| Sjaj na nebu | od oko +1,4 do −0,5 magnitude |
Kada je Saturn vidljiv iz Hrvatske?
Saturnu treba gotovo 30 godina za jedan krug oko Sunca, pa se na nebu pomiče još sporije od Jupitera. U opoziciji je svakih godinu dana i dva tjedna, svaki put malo kasnije u godini.
| Razdoblje | Gdje je Saturn |
|---|---|
| studeni 2026. – siječanj 2027. | na večernjem nebu, navečer na jugu-jugoistoku, na granici Ribe i Kita |
| ožujak – travanj 2027. | nevidljiv, iza Sunca |
| od lipnja 2027. | na jutarnjem nebu, svakog tjedna izlazi ranije |
| 18. listopada 2027. | opozicija u Ribama: vidljiv cijelu noć, sjaj −0,1 |
| 30. listopada 2028. | sljedeća opozicija, u Ovnu |
Saturn je u ovom razdoblju u dijelu neba bez sjajnih zvijezda, pa ga je lako uočiti kao najsjajniju točku na južnom dijelu neba. Za točno vrijeme izlaska i zalaska u vašem gradu otvorite pregled Što je večeras na nebu, a kada mu prolazi Mjesec, pogledajte u Mjesečevom kalendaru.
Prstenovi koji se otvaraju i zatvaraju
Saturnova os nagnuta je oko 27°, a ravnina prstenova poklapa se s ravninom ekvatora. Dok Saturn putuje oko Sunca, mi prstenove gledamo pod promjenjivim kutom: dvaput u svakom Saturnovom obilasku, otprilike svakih 15 godina, vidimo ih točno s ruba. Prstenovi su tada tanki samo desetak metara do kilometar, pa gotovo nestanu iz vida.
To se posljednji put dogodilo u ožujku 2025. Prstenovi se otada ponovno otvaraju: 2026. nagnuti su prema nama oko 8°, 2027. oko 13°, a 2028. oko 19°. Najotvoreniji će biti oko 2032., a zatim se počinju zatvarati do sljedećeg pogleda s ruba 2038. i 2039. godine. Kako se prstenovi otvaraju, Saturn je i sjajniji, jer odbijaju mnogo sunčeve svjetlosti.
Što se vidi teleskopom?
- Dalekozor pokazuje da Saturn nije okrugla točka: vidi se izduženi oblik, ali ne i odvojeni prstenovi. Galileo je 1610. kroz svoj skromni teleskop vidio upravo to i mislio da Saturn ima „uši”. Tek je Christiaan Huygens 1655. shvatio da je riječ o prstenu.
- Mali teleskop s povećanjem od 30 do 50 puta jasno pokazuje prstenove i najveći mjesec Titan, kao sjajnu zvjezdicu u blizini.
- Teleskop od 100 do 150 mm s povećanjem od 100 do 150 puta otkriva sjenu planeta na prstenovima, blijede pruge na disku, nekoliko manjih mjeseci i, kad su prstenovi dovoljno otvoreni, Cassinijevu pukotinu, tamni razmak između dvaju glavnih prstenova.
Za odabir instrumenta pogledajte vodič Kako odabrati prvi teleskop.
Planet koji bi plutao u vodi
Saturn je drugi najveći planet i, poput Jupitera, uglavnom je od vodika i helija, bez čvrste površine. Prosječna gustoća mu je manja od gustoće vode, pa bi, kad bi postojao dovoljno velik ocean, Saturn u njemu plutao. Brza vrtnja ga je vidljivo spljoštila: promjer na ekvatoru veći mu je za oko desetinu od promjera između polova. Na sjevernom polu nalazi se neobična šesterokutna struja u atmosferi, šira od dvije Zemlje.
Prstenovi se sastoje od bezbroj komada vodenog leda, od zrnaca prašine do gromada veličine kuće. Iako su široki stotine tisuća kilometara, ukupna masa im je mala, a mnogi znanstvenici smatraju da su geološki mladi, možda samo nekoliko stotina milijuna godina.
Titan, Enkelad i sonda Cassini
Saturn ima više od 270 potvrđenih mjeseci, najviše od svih planeta. Najveći je Titan, veći od Merkura, s gustom atmosferom od dušika i jezerima tekućeg metana. Europska sonda Huygens spustila se na njega 2005. i to je i danas najudaljenije slijetanje u povijesti. Mali Enkelad iz pukotina na južnom polu izbacuje gejzire vode iz podzemnog oceana.
Najviše o Saturnu doznali smo od sonde Cassini, koja ga je obilazila od 2004. do 2017. i misiju završila namjernim uronom u njegovu atmosferu. Sljedeća velika misija je NASA-in Dragonfly, letjelica s rotorima koja bi trebala letjeti nad površinom Titana.
Česta pitanja
Vide li se Saturnovi prstenovi dalekozorom?
Ne kao zaseban prsten. Dalekozor s povećanjem od 10 do 15 puta pokazuje da je Saturn izdužen, ali za prstenove je potreban teleskop s povećanjem od barem 25 do 30 puta.
Imaju li i drugi planeti prstenove?
Imaju: Jupiter, Uran i Neptun imaju tanke, tamne prstenove koji se ne mogu vidjeti malim teleskopom. Saturnovi su jedini sjajni i veliki.
Kako razlikovati Saturn od zvijezde?
Saturn svijetli mirno i žućkasto, nalazi se uz ekliptiku i iz tjedna u tjedan se sporo pomiče u odnosu na okolne zvijezde. U 2026. i 2027. oko 7° od njega nalazi se i Neptun, koji se može pronaći dalekozorom.
Više o planetima
Gdje je Saturn u obitelji planeta i kako je nastao Sunčev sustav, pročitajte u vodiču Sunčev sustav na Znanost.hr. Na Kozmo.hr nastavite s Jupiterom, Uranom ili pregledom svih osam planeta.
Izvori: NASA Science (Saturn, Cassini, Dragonfly), NASA Planetary Fact Sheet, ESA (Huygens). Datumi opozicija i nagib prstenova izračunati su bibliotekom astronomy-engine.


