Jupiter: najveći planet Sunčevog sustava

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava: u njega bi stalo više od tisuću Zemalja, a masom je dvostruko i pol teži od svih ostalih planeta zajedno. Na našem nebu je, nakon Venere, najsjajniji planet i većinu godine lako ga je pronaći kao jarku, mirnu bijelu točku. Ujedno je i najzahvalniji objekt za početnike, jer već običan dalekozor otkriva četiri njegova velika mjeseca. Ovdje saznajte kada je Jupiter vidljiv iz Hrvatske, što ćete vidjeti dalekozorom i teleskopom te što su nam o njemu otkrila svemirska istraživanja.

Kada je Jupiter vidljiv iz Hrvatske?

Jupiteru treba gotovo 12 godina za jedan krug oko Sunca, pa se na nebu sporo pomiče: svake godine otprilike za jedno zviježđe zodijaka. Najbolje je vidljiv oko opozicije, koja se ponavlja svakih 13 mjeseci. Tada izlazi kad Sunce zalazi, vidljiv je cijelu noć i najsjajniji je.

Razdoblje	Gdje je Jupiter
studeni – prosinac 2026.	u Lavu, izlazi prije ponoći, ujutro visoko na jugu
11. veljače 2027.	opozicija u Lavu: vidljiv cijelu noć, sjaj −2,6
ožujak – lipanj 2027.	na večernjem nebu, sve niže na zapadu
kolovoz – rujan 2027.	nevidljiv, iza Sunca
12. ožujka 2028.	sljedeća opozicija, i dalje u Lavu

Gdje je Jupiter večeras iznad vašeg grada, kada izlazi i zalazi, prikazuje pregled Što je večeras na nebu. Kad Mjesec prolazi pokraj Jupitera, što se događa jednom mjesečno, par je lako uočljiv i golim okom. Te susrete pratite u Mjesečevom kalendaru.

Galilejevi mjeseci u dalekozoru

Usmjerite dalekozor prema Jupiteru i oslonite ruke ili ga postavite na stativ. Uz planet ćete vidjeti do četiri sitne zvjezdice poredane u crtu: to su Io, Europa, Ganimed i Kalisto. Otkrio ih je Galileo Galilei u siječnju 1610. i to je bio prvi dokaz da ne kruži sve oko Zemlje.

Mjeseci se gibaju toliko brzo da im se raspored mijenja iz noći u noć, a Io, najbliži Jupiteru, vidljivo se pomakne i u nekoliko sati. Ponekad se neki od njih sakrije iza planeta ili prođe ispred njega, pa ih vidite samo tri ili dva. Crtanje njihova položaja nekoliko večeri zaredom jedna je od najljepših vježbi za početnike, a ponavlja upravo Galilejeva opažanja.

Što se vidi teleskopom?

Već mali teleskop s povećanjem od 30 do 50 puta pokazuje Jupiter kao spljošteni disk s dvije tamne pruge usporedne s ekvatorom. S povećanjem od 100 do 150 puta i pri mirnom zraku vidi se mnogo više:

• više pruga i zona, s vrtlozima, čvorovima i valovima na rubovima;
• Velika crvena pjega, golema oluja južno od ekvatora, koja je danas više blijedo narančasta nego crvena;
• sjene mjeseca, oštre crne točke koje polako klize preko diska kada mjesec prolazi između Jupitera i Sunca.

Jupiter se oko osi okrene za manje od deset sati, pa se tijekom jedne večeri vidi kako pjega ulazi s jednog ruba i nestaje na drugom. Kako odabrati teleskop koji će dobro pokazati planete, pročitajte u vodiču Kako odabrati prvi teleskop.

Plinoviti div

Jupiter nema čvrstu površinu. Ono što vidimo vrhovi su oblaka od amonijaka, a dublje se atmosfera od vodika i helija postupno zgušnjava u tekućinu. Na velikoj dubini tlak je toliko velik da se vodik ponaša kao metal i provodi struju, a to stvara najjače magnetsko polje među planetima.

Velika crvena pjega oluja je šira od Zemlje, a promatrači je prate barem od 19. stoljeća. Posljednjih desetljeća primjetno se smanjuje i postaje okruglija, a znanstvenici još ne znaju hoće li jednog dana nestati.

Jupiter je i „usisavač” Sunčevog sustava: njegova gravitacija skreće komete i asteroide. Najpoznatiji primjer bio je komet Shoemaker-Levy 9, koji se 1994. raspao i u komadima udario u Jupiter, ostavivši tamne mrlje vidljive i malim teleskopima.

Jupiterovi mjeseci i misije

Jupiter ima više od 90 potvrđenih mjeseci, ali četiri Galilejeva daleko su najveća. Ganimed je najveći mjesec u Sunčevom sustavu, veći i od planeta Merkura. Io je vulkanski najaktivnije tijelo koje poznajemo, a ispod ledene kore Europe nalazi se ocean slane vode, zbog čega je Europa jedno od najvažnijih mjesta za traženje života izvan Zemlje.

Uz Jupiter su proletjele sonde Pioneer i Voyager, a oko njega su kružile sonde Galileo i Juno, koja ga je od 2016. snimala iz polarne orbite. Prema Jupiteru su sada na putu dvije velike misije: NASA-ina Europa Clipper trebala bi stići 2030., a europska JUICE 2031. godine.

Česta pitanja

Je li Jupiter propala zvijezda?

Ne baš. Jupiter je od vodika i helija kao zvijezda, ali da bi u njegovu središtu započela nuklearna fuzija, morao bi biti oko 80 puta masivniji.

Može li se Jupiter vidjeti iz grada?

Može, bez problema. Jupiter je sjajniji od svih zvijezda, pa se odlično vidi i iz središta Zagreba ili Splita. Njegovi mjeseci vide se dalekozorom i u gradu.

Koliko je Jupiter udaljen od Zemlje?

U opoziciji oko 590 do 670 milijuna km, a kad je iza Sunca i više od 900 milijuna km. Svjetlost s Jupitera do nas putuje 33 do 54 minute.

Izvori: NASA Science (Jupiter, Juno, Europa Clipper), NASA Planetary Fact Sheet, ESA (JUICE). Datumi opozicija i vidljivosti izračunati su za Hrvatsku bibliotekom astronomy-engine.