Mars: kako pronaći crveni planet i kada je najbliži Zemlji

Mars je jedini planet čija se boja jasno vidi golim okom: na nebu sja kao narančastocrvena točka, zbog čega su ga mnoge kulture povezivale s ratom i krvlju. Teleskopom je najzanimljiviji od svih planeta jer jedini pokazuje pravu površinu, s tamnim područjima i bijelim polarnim kapama. No Mars je i najhirovitiji: dobro se vidi samo svake dvije godine, a i tada mu se udaljenost od Zemlje jako mijenja. Ovdje saznajte kada i kako ga pronaći s neba nad Hrvatskom i što se o njemu zna danas.

Zašto se Mars dobro vidi samo svake dvije godine?

Zemlja i Mars kruže oko Sunca različitim brzinama: Zemlja jedan krug napravi za godinu dana, a Mars za gotovo dvije. Zemlja zato Mars „sustiže” tek svakih 26 mjeseci. Tada je u opoziciji, nasuprot Suncu: izlazi u sumrak, vidljiv je cijelu noć, najbliži je Zemlji i najsjajniji. Između opozicija Mars je daleko, slab i malen, pa većinu vremena izgleda kao obična narančasta zvijezda srednjeg sjaja.

Ni sve opozicije nisu jednake. Marsova putanja je izduženija od Zemljine, pa nam u nekim opozicijama prilazi na samo 56 milijuna km, a u drugima ostaje dalje od 100 milijuna km. U najboljim, takozvanim perihelnim opozicijama, Mars sja jače od Jupitera i u teleskopu je gotovo dvostruko veći nego u slabijima.

Sljedeće opozicije Marsa

Opozicija	Najmanja udaljenost	Sjaj
19. veljače 2027.	101 milijun km	−1,2
25. ožujka 2029.	97 milijuna km	−1,3
4. svibnja 2031.	83 milijuna km	−1,8
28. lipnja 2033.	63 milijuna km	−2,5
15. rujna 2035.	57 milijuna km	−2,8

Opozicija 2027. je, dakle, jedna od udaljenijih. Mars će ipak biti sjajan i lako uočljiv, a iz Hrvatske i povoljno visok na nebu, što je prednost pred ljetnim opozicijama kad se planet vuče nisko nad južnim obzorom.

Kako pronaći Mars na nebu

U zimu 2026./2027. Mars boravi u zviježđu Lava. Krajem studenoga i u prosincu 2026. vidi se u drugom dijelu noći i ujutro, visoko na jugu, u društvu još sjajnijeg Jupitera. Kako se bliži opozicija, izlazi sve ranije, pa ga u veljači 2027. vidite cijelu noć: navečer na istoku, oko ponoći visoko na jugu, a ujutro na zapadu. U opoziciji je oko 4° od Regulusa, najsjajnije zvijezde Lava, s kojom je lijepo usporediti boju: Regulus je bijeloplav, a Mars narančast.

Između 12. siječnja i 3. travnja 2027. Mars će se među zvijezdama prividno kretati unatrag, prema zapadu. To retrogradno gibanje nije pravo kretanje planeta, nego posljedica toga što ga Zemlja u to vrijeme pretječe na unutarnjoj stazi. Ako Mars nekoliko tjedana skicirate u odnosu na Regulus, jasno ćete vidjeti petlju koju opisuje.

Točno vrijeme izlaska i zalaska Marsa u vašem gradu provjerite u pregledu Što je večeras na nebu, a susrete s Mjesecom u Mjesečevom kalendaru.

Što se vidi teleskopom?

Mars je malen planet i čak i u opoziciji u teleskopu izgleda manji od Jupitera. Za detalje je potreban teleskop s povećanjem od barem 150 puta i miran zrak. Kad se slika na trenutak umiri, vide se:

• polarna kapa, svijetla bijela mrlja na rubu diska, od vodenog leda i smrznutog ugljikova dioksida;
• tamna područja, poput trokutastog Syrtis Major, koja su promatrači nekada smatrali morima ili vegetacijom;
• rotacija: Marsov dan traje samo 40 minuta dulje od našeg, pa se kroz večer vidi kako se površina polako okreće;
• prašinske oluje, koje ponekad prekriju cijeli planet i izbrišu sve detalje.

Ako birate prvi instrument za promatranje planeta, pogledajte vodič Kako odabrati prvi teleskop.

Crveni planet izbliza

Mars je crven zbog prašine bogate željeznim oksidom, u biti hrđe, koja prekriva cijelu površinu. Atmosfera je izrazito rijetka, s tlakom manjim od 1 % zemaljskog, i gotovo je sva od ugljikova dioksida. Unatoč tome, Mars ima godišnja doba, jer mu je os nagnuta slično kao Zemljina.

Na Marsu se nalazi najviši vulkan Sunčevog sustava, Olympus Mons, visok oko 22 km, oko dva i pol puta više od Mount Everesta. Kanjon Valles Marineris dug je oko 4000 km, otprilike koliko i udaljenost od Lisabona do Moskve. Isušena riječna korita i delte pokazuju da je po površini nekad tekla voda, a led se i danas nalazi na polovima i ispod površine.

Marsovi mjeseci Fobos i Dejmos sićušni su, nepravilni komadi stijene, promjera 22 i 12 km. Otkrio ih je 1877. Asaph Hall, a imena su dobili po sinovima boga rata: Strahu i Užasu.

Misije na Marsu

Mars je najistraženiji planet nakon Zemlje. NASA-ini roveri Curiosity, u krateru Gale od 2012., i Perseverance, u krateru Jezero od 2021., proučavaju stijene nastale u vodi. Perseverance skuplja i uzorke koje bi buduće misije trebale donijeti na Zemlju, a uz njega je letjela i mala helikopterska letjelica Ingenuity, prva koja je letjela na drugom planetu. Oko Marsa kruži i niz orbitera, među njima europski Mars Express i ExoMars TGO.

Je li na Marsu ikada postojao život i gdje bi se mogao skrivati danas, opširno je obrađeno u članku Ima li života na Marsu? na portalu Znanost.hr.

Česta pitanja

Može li Mars izgledati velik kao Mjesec?

Ne može. Ta tvrdnja kruži internetom svakog kolovoza još od 2003., ali je netočna. I u najboljoj opoziciji Mars je golim okom samo sjajna točka, a u teleskopu s povećanjem od 75 puta izgleda otprilike koliko Mjesec golim okom.

Koliko traje put do Marsa?

Današnjim raketama šest do devet mjeseci. Letjelice kreću kad su Zemlja i Mars povoljno postavljeni, oko opozicija, svakih 26 mjeseci.

Zašto Mars ponekad sja slabije od zvijezda?

Kad je s druge strane Sunca, Mars je od nas udaljen i do 400 milijuna km i sja tek kao zvijezda srednjeg sjaja. U opoziciji je i do 50 puta sjajniji.

Izvori: NASA Science (Mars), NASA Planetary Fact Sheet, ESA (Mars Express). Datumi opozicija, udaljenosti i retrogradnog gibanja izračunati su bibliotekom astronomy-engine.