Venera: zašto je zovemo Zvijezda Danica

Kad netko u zoru ili sumrak primijeti neobično sjajnu „zvijezdu” koja ne treperi, gotovo je uvijek riječ o Veneri. Nakon Sunca i Mjeseca ona je najsjajnije tijelo na našem nebu, toliko sjajno da se pod dobrim uvjetima vidi i danju. Naši preci zvali su je Danicom kad se javljala prije zore i Večernjačom kad je sjala nakon zalaska, ne znajući da je riječ o istom planetu. Ovdje saznajte zašto Venera tako sja, kada je vidimo ujutro, a kada navečer, i zašto je taj „Zemljin blizanac” zapravo najnegostoljubiviji planet Sunčevog sustava.

Zašto je zovemo Zvijezda Danica?

Venera je bliže Suncu od Zemlje, pa je nikad ne vidimo usred noći. Gledano s naše strane, ona se njiše s jedne strane Sunca na drugu: nekoliko mjeseci sja na zapadu nakon zalaska, zatim nestane u Sunčevu sjaju, pa se pojavi na istoku prije izlaska. Kao jutarnja zvijezda najavljuje zoru, otuda ime Danica (Zornjača), a kao večernja Večernjača. Stari Grci su je također smatrali dvama tijelima, Fosforom i Hesperom, a Rimljani Luciferom („donositeljem svjetla”) i Vesperom.

Danas znamo da je riječ o istom planetu, a cijeli ciklus, od Večernjače do Danice i natrag, traje 584 dana. Pet takvih ciklusa gotovo je točno osam godina, pa se Venera svakih osam godina vraća na isti dio neba u isto doba godine.

Kada je Venera vidljiva iz Hrvatske?

Venera je najbolje vidljiva oko najveće elongacije, kada se od Sunca odmakne 45 do 47°. Tada je satima na nebu: navečer zalazi i tri do četiri sata poslije Sunca, a ujutro izlazi jednako toliko prije njega.

Razdoblje	Gdje je Venera
studeni 2026. – lipanj 2027.	Danica: ujutro na istoku-jugoistoku. Najsjajnija 27. studenoga 2026. (−4,9), najveća elongacija 3. siječnja 2027.
srpanj – rujan 2027.	nevidljiva, blizu Sunca (gornja konjunkcija 11. kolovoza 2027.)
listopad 2027. – svibanj 2028.	Večernjača: navečer na zapadu. 25. studenoga 2027. prolazi samo 0,3° od Marsa, a 22. ožujka 2028. visoko je na proljetnom večernjem nebu
lipanj 2028.	prolazi između Zemlje i Sunca (donja konjunkcija 1. lipnja 2028.)
od srpnja 2028.	ponovno Danica. 10. studenoga 2028. ujutro se susreće s Jupiterom

Gdje je Venera večeras i u koliko sati izlazi ili zalazi u vašem gradu, provjerite u pregledu Što je večeras na nebu. Posebno lijepi prizori su susreti Venere s tankim srpom Mjeseca, koje možete pratiti u Mjesečevom kalendaru.

Venera danju i Venerine mijene

Kad je Venera blizu najvećeg sjaja, može se vidjeti golim okom i usred dana, ako točno znate gdje gledati i ako je nebo čisto i duboko plavo. Najlakše je kad je u blizini Mjesec, koji služi kao putokaz. Pritom budite oprezni i stanite u sjenu zgrade, tako da Sunce bude zaklonjeno.

Već mali teleskop ili jači dalekozor otkriva da Venera ima mijene poput Mjeseca. Kad je daleko iza Sunca, vidimo je gotovo punu, ali malenu. Kako nam se približava, postaje sve veća i tanja, pa je najsjajnija kao debeli srp. Galileo Galilei je mijene Venere opazio 1610. godine i u njima vidio jedan od najjačih dokaza da planeti kruže oko Sunca, a ne oko Zemlje.

Pakao ispod oblaka

Venera je gotovo jednake veličine i mase kao Zemlja, zbog čega su je nekad zamišljali kao vlažan, tropski svijet. Stvarnost je posve drugačija. Atmosfera je od 96 % ugljikova dioksida, toliko gusta da je tlak na površini kao na dubini od oko 900 metara u moru. Ugljikov dioksid zadržava toplinu toliko učinkovito da je površina stalno vruća oko 465 °C, toplija od Merkura, iako je Venera gotovo dvostruko dalje od Sunca. O tom mehanizmu, koji u mnogo blažem obliku djeluje i na Zemlji, više pročitajte u članku Što je efekt staklenika na Znanost.hr.

Planet je obavijen oblacima sumporne kiseline koji odbijaju oko tri četvrtine sunčeve svjetlosti, a to je i razlog njezina sjaja. Venera se oko osi okreće vrlo sporo i u suprotnom smjeru od većine planeta, pa bi na njezinoj površini Sunce izlazilo na zapadu.

Istraživanje Venere

Sovjetske sonde serije Venera prve su se spustile na površinu nekog drugog planeta: Venera 7 je 1970. poslala podatke s tla, a Venera 13 je 1982. snimila prve fotografije u boji, prije nego što su je vrućina i tlak uništili nakon dva sata. NASA-ina sonda Magellan je radarom, koji prodire kroz oblake, između 1990. i 1994. kartirala gotovo cijelu površinu i otkrila tisuće vulkana. Za iduće desetljeće pripremaju se nove misije: NASA-ine VERITAS i DAVINCI te europska EnVision.

Česta pitanja

Je li Venera zvijezda?

Nije. Venera je planet, a sja jer odbija sunčevu svjetlost. „Zvijezda Danica” je narodni naziv iz vremena kad se svako svijetlo tijelo na nebu zvalo zvijezdom.

Zašto Venera ne treperi?

Zato što nije točkasti izvor poput zvijezda, nego maleni disk. Nemiran zrak manje utječe na svjetlo koje dolazi s cijelog diska, pa planeti svijetle mirnije. Nisko nad obzorom Venera ipak može treperiti i mijenjati boje.

Kada je sljedeći prijelaz Venere preko Sunca?

Prijelazi Venere preko Sunčeva diska događaju se u parovima razmaknutima osam godina, s razmakom od više od stoljeća između parova. Posljednji su bili 2004. i 2012., a sljedeći će biti tek 2117. i 2125. godine.

Izvori: NASA Science (Venus), NASA Planetary Fact Sheet, ESA (EnVision). Datumi elongacija, konjunkcija i susreta s drugim planetima izračunati su za Hrvatsku bibliotekom astronomy-engine.