Suze svetog Lovre (Perzeidi): kada i gdje ih gledati u Hrvatskoj

Suze svetog Lovre najpoznatija su meteorska kiša u Hrvatskoj. U toplim kolovoškim noćima, na plaži, na otoku ili u dvorištu, nebom svakih nekoliko minuta proleti „zvijezda padalica”, a u najboljim satima i nekoliko u minuti. Astronomi ovu kišu zovu Perzeidi, jer meteori prividno izviru iz zviježđa Perzeja. U ovom vodiču saznajte kada su Suze svetog Lovre najjače, kako ih najbolje gledati iz Hrvatske i odakle zapravo dolaze.

Kada gledati Suze svetog Lovre

Perzeidi su aktivni više od mjesec dana, ali većina meteora padne u nekoliko noći oko vrhunca, 11. do 13. kolovoza. Najbolje je gledati nakon ponoći, sve do svitanja. Tada je radijant, točka iz koje meteori prividno izviru, visoko na sjeveroistočnom nebu, a mi smo na strani Zemlje koja je okrenuta u smjeru njezina gibanja, pa „naletimo” na više čestica. Navečer se vidi manje meteora, ali oni koji se pojave često su dugi i spori, jer okrznu atmosferu pod malim kutom.

Veliki neprijatelj je Mjesec. Kada je oko vrhunca pun ili gotovo pun, njegova svjetlost sakrije sve osim najsjajnijih meteora.

Godina	Najbolje noći	Mjesec
2027.	12./13. kolovoza, vrhunac oko 0.30	osvijetljen 84 %, zalazi oko 1.40, pa su sati pred zoru tamni
2028.	11./12. i 12./13. kolovoza	osvijetljen oko 63 %, izlazi oko 22 sata i smeta cijelu noć
2029.	11./12. i 12./13. kolovoza	mlađak, izvrsni uvjeti

Vrijeme vrhunca i mijenu Mjeseca za tekuću godinu pronaći ćete na stranici Meteorske kiše, koja pokazuje i sve ostale meteorske kiše tijekom godine.

Kako i gdje gledati

• Pobjegnite od svjetla. Iz središta grada vidjet ćete tek desetak meteora na sat, a pod tamnim nebom i više od pedeset. U Hrvatskoj je ljeti izbor velik: otoci daleko od turističkih središta, unutrašnjost Istre, Lika, Velebit, Gorski kotar ili Slavonija izvan gradova.
• Lezite na ležaljku ili prostirku i gledajte u velik dio neba, otprilike na pola puta od obzora prema zenitu. Meteori se pojavljuju bilo gdje na nebu, a samo njihovi tragovi, produženi unatrag, vode do radijanta.
• Dajte očima vremena. Prilagodba na mrak traje 20 do 30 minuta. Ne gledajte u mobitel, a ako morate, koristite crveno svjetlo.
• Ne trebaju vam dalekozor ni teleskop. Meteori su brzi i mogu se pojaviti bilo gdje, pa je oko najbolji instrument.
• Budite strpljivi. Meteori dolaze u nepravilnim razmacima: nekad nekoliko u minuti, a onda deset minuta ništa. Isplati se gledati barem sat vremena.

Broj koji se navodi za meteorske kiše, ZHR, idealizirana je vrijednost za savršeno tamno nebo i radijant u zenitu. U stvarnosti, i pod dobrim nebom, vidjet ćete oko polovice tog broja.

Odakle dolaze „suze”?

Svaki meteor je zrnce prašine, najčešće manje od zrna pijeska, koje u atmosferu uleti brzinom od 59 kilometara u sekundi. Na visini od oko 100 km trenje o zrak zagrije ga i ispari, a usijani plin iza njega na trenutak zasvijetli. Riječ je o istoj visini na kojoj se uobičajeno postavlja granica svemira, o kojoj više pišemo u članku Granica svemira na Znanost.hr.

Prašina potječe od kometa 109P/Swift-Tuttle, koji Sunce obiđe jednom u 133 godine i usput za sobom ostavlja trag sitnih čestica. Zemlja svakog kolovoza prolazi kroz taj trag. Komet je posljednji put bio blizu Sunca 1992., a vratit će se 2126. godine. Više o kometima pročitajte u članku Kometi, a o razlici između meteora, meteoroida i meteorita u Pojmovniku.

Zašto baš sveti Lovro?

Vrhunac Perzeida pada oko blagdana svetog Lovre, 10. kolovoza. Lovro je bio đakon u Rimu, mučenički ubijen 258. godine, a prema predaji meteori su njegove suze, ili iskre vatre na kojoj je spaljen. Narodni naziv održao se u mnogim europskim zemljama, a u Hrvatskoj je toliko raširen da ga mnogi koriste za sve „zvijezde padalice”.

Kako fotografirati meteore

Za fotografiju trebate fotoaparat koji omogućuje ručne postavke, širokokutni objektiv i stativ. Postavite oštrinu na beskonačno, otvor blende što veći, osjetljivost od ISO 1600 do 3200 i ekspoziciju od 15 do 25 sekundi, pa snimajte neprekidno, stotine snimaka. Većina će biti prazna, ali među njima će se naći i poneki meteor. Usmjerite fotoaparat 30 do 50° od radijanta, a u kadar uključite i krajolik ili Mliječni put.

Česta pitanja

Mogu li meteori pasti na Zemlju?

Meteori Perzeida ne. Čestice su toliko sitne da potpuno izgore visoko u atmosferi. Meteoriti, kamenje koje padne na tlo, potječu od mnogo većih tijela, uglavnom asteroida.

Ima li i drugih meteorskih kiša?

Ima. Najjači su Geminidi sredinom prosinca, s više od 100 meteora na sat, a dobri su i Kvadrantidi početkom siječnja. Prosinačke noći su hladne, ali duge, pa su Geminidi za mnoge promatrače najbolja kiša godine.

Treba li za Suze svetog Lovre ići izvan grada?

Nije nužno, jer se najsjajniji meteori vide i iz grada. No razlika je ogromna: pod tamnim nebom vidjet ćete nekoliko puta više meteora, a uz to i Mliječni put.

Vrhunci i podaci o Mjesecu izračunati su za Hrvatsku. Izvori: International Meteor Organization (IMO), NASA Science (Perseids).