Veliki medvjed i Sjevernjača: kako se orijentirati po zvijezdama
Kako uz pomoć Velikih kola za pola minute pronaći Sjevernjaču, kako se po njoj orijentirati i kamo još Velika kola vode na nebu nad Hrvatskom.
Velika kola najpoznatiji su lik na sjevernom nebu, a uz njihovu pomoć za pola minute pronaći ćete Sjevernjaču, zvijezdu koja pokazuje sjever. Iz Hrvatske se Velika kola vide svake vedre noći u godini, jer nikad ne zalaze. U ovom vodiču saznajte kako pronaći Sjevernjaču, kako se po njoj orijentirati i kamo vas još Velika kola mogu odvesti na nebu.
Ukratko
- Velika kola su sedam sjajnih zvijezda u zviježđu Velikog medvjeda, u obliku kola ili velike posude s drškom.
- Produžite liniju kroz dvije stražnje zvijezde „sanduka”, Merak i Dubhe, otprilike pet puta i stići ćete do Sjevernjače.
- Sjevernjača je od pravog sjevera udaljena manje od jednog stupnja, a visina joj je jednaka geografskoj širini: u Zagrebu oko 46°, u Splitu oko 43,5°.
- Sjevernjača nije najsjajnija zvijezda na nebu. Sjajem je tek oko pedesete.
Velika kola i Veliki medvjed
Velika kola nisu službeno zviježđe, nego asterizam, upadljiv lik sastavljen od najsjajnijih zvijezda zviježđa Velikog medvjeda. Četiri zvijezde čine „sanduk” kola: Dubhe, Merak, Phecda i Megrez, a tri čine rudo, odnosno dršku: Alioth, Mizar i Alkaid. Ostatak medvjeda, njuška i šape, sastavljen je od slabijih zvijezda koje se vide tek izvan grada. U Velikoj Britaniji isti lik zovu Plug, a u Americi Velika žlica.
Pet od sedam zvijezda Velikih kola, sve osim Dubhea i Alkaida, nisu se slučajno našle jedna uz drugu. Udaljene su oko 80 svjetlosnih godina i zajedno putuju svemirom kao ostatak nekadašnjeg skupa zvijezda. Dubhe i Alkaid kreću se u drugim smjerovima, pa će se za pedesetak tisuća godina oblik kola primjetno promijeniti.
Kako pronaći Sjevernjaču
Pronađite Velika kola, a zatim dvije zvijezde na stražnjem kraju sanduka, nasuprot dršci: Merak na dnu i Dubhe na vrhu. Te se dvije zvijezde zovu i pokazivači. Produžite crtu od Meraka prema Dubheu otprilike pet puta dalje od razmaka između njih. Tamo ćete naći osamljenu zvijezdu srednjeg sjaja, u čijoj okolici nema drugih sjajnih zvijezda. To je Sjevernjača.
Sjevernjača je posljednja zvijezda u dršci Malih kola, asterizma u zviježđu Malog medvjeda. Mala kola su mnogo slabija od Velikih. Iz grada se obično vide samo Sjevernjača i dvije zvijezde na suprotnom kraju, Kochab i Pherkad, a cijeli lik tek pod tamnim nebom.
Kada su Velika kola nisko nad obzorom, u jesenskim večerima, Sjevernjaču možete pronaći i s druge strane, preko Kasiopeje. To je zviježđe od pet sjajnih zvijezda u obliku slova W ili M, koje se nalazi nasuprot Velikim kolima, s druge strane Sjevernjače.
Kako se orijentirati po Sjevernjači
Sjevernjača se nalazi gotovo točno iznad Zemljinog sjevernog pola, pa se cijelo nebo tijekom noći prividno okreće oko nje, suprotno od smjera kazaljke na satu, za 15° na sat. Ona sama ostaje na mjestu. Kada stanete licem prema Sjevernjači i spustite pogled okomito na obzor, gledate prema sjeveru. Iza vas je jug, desno istok, a lijevo zapad. Pogreška je manja od jednog stupnja, a to je točnije od većine kompasa.
Kompas, naime, ne pokazuje pravi, nego magnetski sjever, koji se u Hrvatskoj od pravog razlikuje za nekoliko stupnjeva prema istoku i polako se mijenja iz godine u godinu. Zašto je tako, objašnjava članak Magnetsko polje Zemlje na Znanost.hr.
Visina Sjevernjače iznad obzora jednaka je geografskoj širini mjesta s kojeg gledate. Na sjevernom polu je u zenitu, na ekvatoru na obzoru, a u Hrvatskoj na otprilike pola puta:
| Mjesto | Geografska širina | Visina Sjevernjače |
|---|---|---|
| Čakovec | 46,4° S | oko 46,4° |
| Zagreb | 45,8° S | oko 45,8° |
| Rijeka | 45,3° S | oko 45,3° |
| Split | 43,5° S | oko 43,5° |
| Dubrovnik | 42,6° S | oko 42,6° |
Pomorci su stoljećima mjerili visinu Sjevernjače kako bi odredili na kojoj su geografskoj širini. Razlika između Čakovca i Dubrovnika je gotovo četiri stupnja, a dlan ispružene ruke pokriva otprilike deset stupnjeva neba.
Velika kola kroz godišnja doba
Iz cijele Hrvatske Velika kola su cirkumpolarna, što znači da nikad ne zalaze ispod obzora, nego cijelu noć i cijelu godinu kruže oko Sjevernjače. Mijenja se samo njihov položaj. Navečer, oko 21 ili 22 sata, izgledaju ovako:
- Proljeće: visoko na sjeveroistoku i gotovo iznad glave, „naopako”, sa sandukom okrenutim prema dolje. Najbolje doba za učenje.
- Ljeto: na sjeverozapadu, drška gleda gore.
- Jesen: nisko na sjeveru. Na jugu Dalmacije zvijezde drške gotovo dotiču obzor, pa je tada Kasiopeja, visoko na nebu, bolji putokaz.
- Zima: na sjeveroistoku, kola „stoje” na dršci.
Što je još večeras na nebu, prikazuje pregled Što je večeras na nebu.
Kamo još vode Velika kola
- Do Arktura i Spike: nastavite luk drške Velikih kola i doći ćete do Arktura, narančaste, najsjajnije zvijezde proljetnog neba, u zviježđu Volara. Nastavite li luk dalje, stići ćete do bijele Spike u Djevici. Astronomi amateri to pamte kao „lukom do Arktura, pa ravno do Spike”. O Djevici i ostalim zviježđima na Sunčevom putu pročitajte u članku Zodijak u astronomiji.
- Do Lava: crta od Megreza prema Phecdi, kroz dno sanduka, produžena prema jugu vodi do Regulusa i zviježđa Lava.
- Do Kapele: dijagonala sanduka od Megreza prema Meraku, produžena dalje, vodi prema sjajnoj Kapeli u Kočijašu.
Test za oči: Mizar i Alcor
Pogledajte srednju zvijezdu u dršci, Mizar. Uz nju se golim okom, pod dobrim nebom, vidi slabija zvjezdica Alcor. Za stare narode to je bio test vida. Dalekozorom se par vidi lako, a mali teleskop pokazuje da je i sam Mizar dvostruk. Bila je to jedna od prvih dvojnih zvijezda otkrivenih teleskopom, još u 17. stoljeću, a kasnije se pokazalo da se u cijelom sustavu krije čak šest zvijezda.
Sjevernjača neće uvijek biti Sjevernjača
Zemljina os polako se zakreće, poput osi zvrka koji se njiše, i jedan krug napravi za oko 25 800 godina. Zbog toga se mijenja točka na nebu oko koje se zvijezde okreću. Sjevernjača će polu biti najbliža oko 2100. godine, a zatim će se udaljavati. U doba gradnje egipatskih piramida zvijezda vodilja bila je Thuban u Zmaju, a za oko 12 000 godina bit će to sjajna Vega u Liri. Ista pojava pomiče i datume prolaska Sunca kroz zviježđa zodijaka.
Sjevernjača je i sama zanimljiva. To je žuti superdiv udaljen oko 430 svjetlosnih godina, više od tisuću puta sjajniji od Sunca. Uz to je i promjenjiva zvijezda, cefeida, koja lagano pulsira, i ima dvije manje zvijezde pratilice.
Kako fotografirati zvijezde koje kruže oko Sjevernjače
Postavite fotoaparat na stativ, okrenite ga prema Sjevernjači i snimajte stotine uzastopnih snimaka od po 20 do 30 sekundi, s ISO od 400 do 1600, tijekom sat vremena ili dulje. Spajanjem snimaka u programu za tragove zvijezda dobit ćete koncentrične lukove oko Sjevernjače. Sjevernjača će ostaviti najkraći trag, jer je gotovo na samom polu. Lijep prvi plan je zvonik, maslina ili kamena kuća.
Česta pitanja
Je li Sjevernjača najsjajnija zvijezda?
Nije. To je česta zabluda. Najsjajnija zvijezda noćnog neba je Sirius, a Sjevernjača je sjajem tek oko pedesete. Posebna je samo zato što se gotovo ne miče.
Vidi li se Sjevernjača s južne polutke?
Ne vidi se južno od ekvatora. Na južnom nebu nema sjajne zvijezde iznad pola, pa se jug traži uz pomoć Južnog križa.
Jesu li Veliki medvjed i Velika kola isto?
Nisu sasvim. Velika kola su sedam najsjajnijih zvijezda, a Veliki medvjed cijelo zviježđe, treće po veličini na nebu.
Karta i položaji izračunati su za Zagreb bibliotekom astronomy-engine. Izvori: NASA Science, IAU (službena zviježđa), ESA Hipparcos i Gaia.
