Zodijak u astronomiji: 13 zviježđa kroz koja prolazi Sunce

Ako ste ovamo stigli tražeći horoskop, na krivom ste mjestu, ali možda baš na pravom. Kozmo.hr se horoskopom ne bavi, jer astrologija nema znanstvenu osnovu. Zodijak, međutim, postoji i na nebu: to je pojas zviježđa kroz koja tijekom godine prividno prolazi Sunce, a s njim i Mjesec i planeti. U ovom članku saznajte koja su to zviježđa, zašto ih je zapravo trinaest, a ne dvanaest, i kako ih pronaći s neba nad Hrvatskom.

Što je zodijak u astronomiji?

Zemlja tijekom godine obiđe Sunce, pa nam se čini da Sunce putuje među zvijezdama i za godinu dana napravi puni krug. Taj prividni put zove se ekliptika. Danju zvijezde ne vidimo, ali da možemo, vidjeli bismo da se Sunce svakog dana pomakne za otprilike jedan stupanj prema istoku, pa tijekom godine prolazi kroz niz zviježđa.

Svi planeti kruže gotovo u istoj ravnini kao Zemlja, a i Mjesečeva putanja nagnuta je samo oko 5°. Zato i Mjesec i planeti uvijek putuju kroz isti uski pojas neba. Stari Babilonci su taj pojas podijelili na dvanaest jednakih dijelova i svakome dali ime po zviježđu koje se u njemu nalazilo. Grci su ga nazvali zodiakos kyklos, „krug životinja”, jer većina zviježđa nosi imena životinja.

Trinaest zviježđa na ekliptici

Granice zviježđa službeno je 1930. odredila Međunarodna astronomska unija, a ekliptika prema tim granicama prolazi kroz trinaest zviježđa. Trinaesto je Zmijonosac, kroz koje Sunce prolazi krajem studenoga i u prosincu, dulje nego kroz Škorpion. Zviježđa nisu jednake veličine, pa Sunce u Djevici provede 44 dana, a u Škorpionu samo šest.

Zviježđe	Sunce u zviježđu (približno)	Najsjajnija zvijezda ili objekt
Jarac	20. siječnja – 16. veljače	Deneb Algedi
Vodenjak	16. veljače – 12. ožujka	Sadalsuud
Ribe	12. ožujka – 19. travnja	Krug Riba, skupina slabih zvijezda
Ovan	19. travnja – 14. svibnja	Hamal
Bik	14. svibnja – 22. lipnja	Aldebaran, Vlašići (Plejade)
Blizanci	22. lipnja – 21. srpnja	Poluks i Kastor
Rak	21. srpnja – 11. kolovoza	skup Jaslice (M44)
Lav	11. kolovoza – 17. rujna	Regulus
Djevica	17. rujna – 31. listopada	Spika
Vaga	31. listopada – 24. studenoga	Zuben Elgenubi
Škorpion	24. – 30. studenoga	Antares
Zmijonosac	30. studenoga – 18. prosinca	Rasalhague
Strijelac	18. prosinca – 20. siječnja	Kaus Australis, središte Mliječnog puta

Datumi su izračunati za 2027. godinu i iz godine u godinu razlikuju se najviše za dan.

Zašto se datumi ne poklapaju s horoskopom?

Astrološki znakovi dvanaest su jednakih dijelova od po 30°, a njihovi datumi određeni su prije više od dvije tisuće godina. U međuvremenu se Zemljina os polako zakreće, poput zvrka koji se njiše, i jedan puni krug napravi za oko 25 800 godina. Zbog toga se točka u kojoj je Sunce na proljetni ekvinocij polako pomiče među zvijezdama. U antičko doba bila je u Ovnu, a danas je u Ribama i polako se približava Vodenjaku.

Posljedica je da je Sunce danas u većini zviježđa otprilike mjesec dana kasnije nego što to piše u horoskopima. Osoba „rođena u Lavu” prema astrologiji najčešće je rođena dok je Sunce zapravo bilo u Raku.

Kako pronaći zviježđa zodijaka s neba nad Hrvatskom

Zviježđe u kojem je Sunce ne vidi se, jer je danju iznad obzora. Najbolje se vidi zviježđe nasuprot Suncu, koje je oko ponoći visoko na jugu. Zato se navečer u svakom godišnjem dobu vide druga zviježđa zodijaka:

Zima: zviježđe Bika s narančastim Aldebaranom i Vlašićima te Blizanci s dvije sjajne zvijezde, Kastorom i Poluksom, visoko na jugu.
Proljeće: Rak sa skupom Jaslice, koji se dalekozorom raspada u desetke zvijezda, i Lav, kojeg je lako prepoznati po „srpu” zvijezda poput obrnutog upitnika, s Regulusom na dnu. Nisko na jugoistoku izlazi Djevica sa Spikom.
Ljeto: nisko na jugu Škorpion s crvenkastim Antaresom, iznad njega golemi Zmijonosac, a istočno od njih Strijelac, čije zvijezde čine oblik čajnika iz kojeg se „diže” najsjajniji dio Mliječnog puta.
Jesen: slabašni Jarac, Vodenjak i Ribe te mali Ovan. Ta su zviježđa skromna i iz grada se teško vide.

Škorpion je dobar primjer kako geografska širina utječe na nebo. Antares se nad Zagrebom podiže samo oko 18° iznad obzora, a zvijezde Škorpionova repa jedva se izdignu iznad horizonta. Na jugu Dalmacije, primjerice u Dubrovniku, Škorpion je nekoliko stupnjeva viši i u ljetnim noćima nad morem vidi se cijeli.

Mjesec i planeti u zodijaku

Zviježđa zodijaka najlakše je naučiti uz pomoć Mjeseca i planeta, jer se uvijek nalaze u njima. Kad vidite sjajnu „zvijezdu” koja ne treperi, gotovo sigurno je riječ o planetu koji putuje kroz neko od tih zviježđa. U zimu 2026./2027. Jupiter i Mars su u Lavu, Saturn na granici Riba i Kita, a Uran u Biku. Gdje su planeti večeras, prikazuje pregled Što je večeras na nebu, a više o tome kako ih razlikovati od zvijezda pročitajte u vodiču Planeti Sunčevog sustava.

Zodijakalna svjetlost

Pod vrlo tamnim nebom zodijak se može i vidjeti. U proljetnim večerima, sat ili dva nakon zalaska Sunca, nad zapadnim obzorom uzdiže se blijedi stožac svjetlosti uz ekliptiku, a u jesen se isti prizor vidi prije zore na istoku. To je zodijakalna svjetlost: sunčeva svjetlost raspršena na sitnoj prašini koja se nalazi u ravnini Sunčevog sustava. Slabija je od Mliječnog puta, pa ju je iz grada nemoguće vidjeti, ali s tamnih mjesta u Lici ili na udaljenim otocima lijep je prizor za strpljive.

Česta pitanja

Je li Zmijonosac trinaesti horoskopski znak?

Ne u astrologiji, koja i dalje koristi dvanaest znakova. U astronomiji je Zmijonosac jednostavno jedno od 88 službenih zviježđa, kroz koje ekliptika prolazi.

Jesu li zvijezde jednog zviježđa blizu jedna drugoj?

Uglavnom nisu. Zviježđe je samo smjer na nebu. Zvijezde koje nam se čine susjednima mogu biti udaljene desetke i stotine svjetlosnih godina jedna od druge.

Tko je otkrio da Zemlja kruži oko Sunca?

Ideju da je Sunce u središtu, a ne Zemlja, u 16. stoljeću razradio je Nikola Kopernik. O njemu i njegovu otkriću više pročitajte u članku Nikola Kopernik na Znanost.hr.

Datumi prolaska Sunca kroz zviježđa izračunati su prema službenim granicama zviježđa Međunarodne astronomske unije bibliotekom astronomy-engine.